Univerzalna prevencija: obuhvaća preventivne intervencije usmjerene na cijelu populaciju (lokalnu zajednicu,učenike, susjedstvo). Cilj joj je u potpunosti spriječiti ili odgoditi početak zlouporabe tvari, pružajući svim sudionicima informacije i vještine neophodne za rješavanje problema.
Programi univerzalne prevencije su namijenjeni velikim grupama bez prethodnog utvrđivanja stanja mogućeg rizika zlouporabe. Svi članovi populacije imaju jednak generalni rizik za zlouporabu, iako rizik može znatno varirati među pojedincima.
Selektivna prevencija: usmjerena je na specifičnu sub-populaciju, čiji je nadolazeći i/ili životni rizik za poremećaje značajno viši od prosječnog. Programi selektivne prevencije usmjereni su na rizične skupine i uglavnom su zasnovani na aktivnostima vježbanja životnih vještina. Pri provedbi ovih intervencija potreban je oprez kako bi se izbjegla stigmatizacija korisnika.
Indicirana prevencija: je usmjerena na prepoznavanje pojedinaca koji manifestiraju pokazatelje visoko povezane s pojedinačnim rizikom razvoja zlouporabe droga u njihovom kasnijem životu (kao što su npr. psihijatrijski poremećaji, školski neuspjeh, asocijalno ponašanje i slično)ili rane znakove zlouporabe tvari (ali ne i postavljenu dijagnozu ovisnosti). Svrha indicirane prevencije ne mora nužno biti sprječavanje započinjanja uzimanja tvari, nego i sprječavanje (brzog) razvoja ovisnosti (npr. umjereno pijenje alkohola nasuprot napijanju / binge drinking).
Socijalno uključivanje je proces u kojem se osobama izloženim riziku od siromaštva i socijalne isključenosti stvara mogućnost za stjecanje prilika i resursa nužnih za puno sudjelovanje u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu. Socijalna uključenost je proces unapređenja sposobnosti i dostojanstva ljudi koji su u nepovoljnom položaju na osnovu svog identiteta kako bi postali dio društva. Liga svojim djelovanjem doprinosi unapređenju kvalitete života te podizanju javne svijesti o potrebama određenih ranjivih skupina koje su socijalno isključene ili su u riziku od socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj. Pri tome prvenstveno mislimo na mlade s problemima u ponašanju, ovisnike i rehabilitirane ovisnike, zatvorenike i bivše zatvorenike.
Od početka djelovanja Lige, volonteri svojim specifičnim znanjima i vještinama pružaju nezamjenjiv doprinos razvoju organizacije te kvaliteti i opsegu naših aktivnosti. Stručni tim Lige kontinuirano prati te pruža edukativnu i razvojnu podršku svim volonterima. Liga ima izrazito razvijen i prepoznat menadžment mladih volontera čija je glavna odlika senzibiliziranost za probleme i potrebe mladih u društvu.
Ponosni smo na veliki broj mladih koji su bili i koji su sada motivirani svoje slobodno vrijeme uložiti u naše zajedničke projekte i aktivnosti.
U kontekstu pomagačkih i odgojnih zanimanja koncept cjeloživotnog učenja uključuje tri neodvojiva elementa: unaprjeđenje profesionalnih kompetencija, prevenciju sagorijevanja uzrokovanu profesionalnim stresom i osobni razvoj. Pomagačka struka traži cjelovit pristup osobi u potrebi koja uključuje: stručna znanja i vještina, osobnu posvećenost stručnog radnika, uspostavu odnosa povjerenja s klijentom kako bi se postigli najbolji mogući ishodi, a to je moguće samo ako je i osoba koja pruža podršku „dobro sama sa sobom“. Stoga ulaganje u razvoj stručnih kapaciteta primarno treba osigurati da su pomagačima redovito dostupni programi „mentalne higijene“, a potom i programi stjecanja i unaprjeđenja teoretskih i praktičnih stručnih znanja. Liga je odavno prepoznala potrebe stručnjaka u području rada za podrškom u profesionalnom i osobnom razvoju te je od samih početaka svog rada ulagala u edukacijske programe za stručnjake i programe podrške u osobnom razvoju. Naše edukacije su prepoznate, posjećene i za njima među stručnjacima uglavnom postoji veliki interes